STARIGRAD I PAKLENICA 12.02.2019.
ŽELITE KUPITI NEKRETNINU NA MORU ALI NISTE SIGURNI KOJU OBLAST ODABRATI - UPOZNAJTE MJESTA I GRADOVE NEKRETNINA IZ NAŠE PONUDE
STARIGRAD I PAKLENICA
Starigrad se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zadarske županije, a zemljopisno pripada sjevernoj Dalmaciji. Naselja općine protežu se duž dvadesetak kilometara obale Jadranskog mora, a nadvisuje ih planina Velebit, na čijim se južnim padinama nalazi Nacionalni park Paklenica.
Ovo područje u cijelosti je u zaštićenom prirodnom okruženju jer Velebit zajedno sa svojom obalom od 1981. godine ima status parka prirode. Zbog karbonatne građe, karakterizira ga iznimno bogatstvo hidroloških i geomorfoloških oblika i pojava. Manita peć i Jama Vodarica najpoznatiji su speleološki objekti.
Najviši planinski vrh Velebita je Vaganski vrh (1757 m), a slijede ga Sveto brdo (1752 m) i Babin vrh (1723 m). Prostor je pod utjecajem submediteranske i planinske klime što utječe na raznolikost vegetacije i njezine promjene s nadmorskom visinom. U Paklenici prevladavaju krški predjeli s niskim raslinjem i bukova šuma. Zastupljeni su bijeli i crni grab te crni bor na području nacionalnog parka. Vegetacija obiluje ljekovitim biljem (kadulja, komorač, metvica, vrisak, gospina trava), endemskim i reliktnim vrstama.
SPOMENICI KULTURE
• Večka kula srednjovjekovna je utvrda smještena uz samu obalu, između Starigrada i Selina. Kula potječe iz doba obrane od Turaka, a prema narodnoj legendi o kralju Pasoglavu, bila je kraljevski dvor.
• Paklarić je srednjovjekovna utvrda koja se nalazi na položaju nekadašnje gradine s istočne strane ulaza u kanjon Velike Paklenice na nadmorskoj visini od 121 metra. Do vidikovca vodi staza koja započinje na starom obnovljenom mlinu. Istraživanje Paklarića provedeno je 2001. godine.
• Crkva svetog Petra je srednjovjekovno zdanje smješteno uz Jadransku magistralu između Starigrada i Selina, pored potoka Velike Paklenice. Crkva je građena u dvije faze: srednjovjekovnoj i kasnosrednjovjekovnoj, nakon koje su dograđeni zvonik i kontrafori. Oko crkve (i unutar nje) nalazi se groblje koje se koristilo od 14. do 16. stoljeća. Sačuvane su masivne kamene nadgrobne ploče mjestimično ukrašene plitkim reljefnim prikazima. U prvoj fazi istraživanja 1999. godine pronađeni su brojni grobni prilozi, naušnice, prstenje i novac.
• Mirila su pogrebni spomenici uz velebitske staze nastali u razdoblju od 17. do 20. stoljeća. Povezani su s pogrebnim običajem stanovništva koje je zbog udaljenosti od župne crkve i groblja svoje pokojnike moralo nositi do groblja. Spomenici se sastoje od uzglavnog i uznožnog kamena s popločenjem između njih. Na putu do groblja, preminuli bi se položio na tlo i izmjerio po dužini tijela, a mjera bi se zabilježila kamenim pločama. Nakon pokopa izrađivalo se mirilo. Ljudi su ih poštovali i posjećivali više od samog groba u kojem je tek »tijelo, bez duše koja je ostala na mirilu«. Na mirilima Kruškovac sačuvana je i jedna od rijetkih uzglavnica s uklesanim antropomorfnim simbolom.
• Etnokuća Marasovići jedan je od primjera obnovljene tradicijske gradnje. Nalazi se pred ulazom u Nacionalni park Paklenica, u starom zaseoku Marasovići.
• Posebnost gradnje su kuće cimentare s bačvastim betonskim krovovima na kubu.