REKORDNA RAZINA CIJENA NEKRETNINA U HRVATSKOJ 11.07.2022.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je jedna od 17 članica EU s rastom većim od 10 posto
Ubrzani rast cijena nekretnina dosegao je rekordnu razinu u prvom tromjesečju ove godine: u Hrvatskoj su 13,5 posto skuplje nego u istom razdoblju lani, a u dva prethodna kvartala cijene su rasle po stopi od oko 9 posto. Prema najnovijim podacima Eurostata, rast cijena stanova i kuća ubrzan je u cijeloj EU, na 10,5 posto, najviše od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči početka velike financijske krize. Pritom je rast u čak 17 zemalja premašio 10 posto.
Više je razloga tom trendu, a prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, osobito su mu pridonijeli "povećani troškovi gradnje, koji su doveli do puno većeg rasta cijena novogradnje, zatim još uvijek vrlo povoljni uvjeti financiranja te ubrzavanje inflacije koje je poguralo i rast plaća".
No, dodaje kako je ove godine zabilježena i "rekordna runda" APN-ova programa, a kako se krediti uglavnom realiziraju u svibnju i lipnju, pretpostavlja da su sudionici natječaja stanove tražili već u prvom tromjesečju.
NAJVEĆI RAST CIJENA IMA ČEŠKA
Najveće poskupljenje stanova i kuća, prema podacima Eurostata, imaju zemlje koje se trenutačno bore s većom inflacijom, pa i rastom kamatnih stopa. U Češkoj, primjerice, u prva tri mjeseca porasle su čak 24 posto, u Estoniji 21 posto, a u Mađarskoj 20,6 posto. S druge strane, najsporiji rast bilježe Cipar, 1,1 posto, Finska 4,3 posto te Italija 4,6 posto.
U PROSJEKU EU
Od 2015. godine, pak, podaci Eurostata pokazuju da su nekretnine u Hrvatskoj poskupjele 40 posto dok je prosječno poskupljenje u zemljama EU tijekom proteklih šest godina iznosilo 37,4 posto. U nadolazećim mjesecima, s rastom kamatnih stopa i aktualnim trendom pada cijena metala i drugih sirovina koje utječu na troškove gradnje, uzlazni trend na tržištu nekretnina mogao bi biti zaustavljen. Stručnjaci za to područje očekuju pad potražnje za stanovima i kućama, kako zbog slabijeg interesa za kredite, tako i zbog očekivanja da će, s usporavanjem ekonomije, građani koji raspolažu viškom gotovine, domaći i strani, biti manje spremni za ulaganja, piše Jutarnji list.
HOĆE LI SE CIJENE NEKRETNINA SMANJITI?
Nakon početka krize 2008. uslijedio je dugogodišnji pad cijena nekretnina. Zvuči nestvarno, ali nekretnine u Hrvatskoj su relativno nedavno dosegle razine iz 2007., korigirane za inflaciju. S obzirom na tu činjenicu, danas su ipak pogodnije nego su bile te godine jer su plaće veće.
Rast cijena nekretnina je prema statističkim podacima Eurostata od 2010. do 2021. u Hrvatskoj kumulativno iznosio 30 posto. Taj rast je ubrzavao, čak i za vrijeme pandemije. Cijene nekretnina u Hrvatskoj u zadnja tri mjeseca 2021. bile su veće za 9.1 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca 2020.
Ipak, u nekim gradovima je cijena kvadrata stambene nekretnine nedostupna za prosječnog građanina. Taj rast cijena ne gura samo domaća potražnja nego i inozemna. Posebno to vrijedi za jadransku obalu, gdje gotovo svaku drugu nekretninu kupe stranci.
Ovaj put možda ne dođe do efekta smanjivanja cijena nekretnina kao prošle krize, posebno ako ne bude dugo trajala. Ako stranci nastave kupovati nekretnine kao i do sada, unatoč krizi, a plaće u Hrvatskoj prestanu rasti, nekretnine će postati još teže dostupne prosječnom građaninu Hrvatske, piše Index.hr.
KREDITI ĆE BITI SKUPLJI, RAST ĆE RATE
Građani mogu očekivati i rast kamatnih stopa u bankama. Otplata kredita će postati skuplja, i novih i starih koji su ugovoreni po promjenjivoj kamatnoj stopi. Guverner Hrvatske nacionalne banke (HNB) Boris Vujčić je još u listopadu prošle godine upozorio građane na mogućnost da kamatne stope počnu rasti.
Oni koji imaju kredite po ugovorenoj fiksnoj kamatnoj stopi ne moraju se brinuti, ali većina kredita građana u Hrvatskoj je ugovorena s promjenjivom kamatnom stopom, koju će banke početi povećavati.
Podizanje novih kredita će se tako usporiti jer je cijena njihova vraćanja veća. Time pada potrošnja, što je očekivani razvoj događaja kod krize. Oni koji imaju kredite po varijabilnim kamatnim stopama trebali bi fiksirati kamatne stope tako da, ako ikako mogu, pokušaju "prebiti" kredite s varijabilnim kamatnim stopama podizanjem novih kredita u fiksnim kamatnim stopama. Prije toga je pametno savjetovati se s financijskim stručnjakom, piše Index.hr.